Voćna vina – vodič za uživanje i proizvodnju

Voćna vina su vrsta vina koja se pravi od voća osim grožđa, kao što su kupine, jabuke, kruške ili šljive. Ova vina se mogu praviti različitim tehnologijama, a profili ukusa i arome mogu uveliko varirati u zavisnosti od vrste voća koje se koristi.

Za pravljenje voćnog vina, voće se obično izmulja ili ispasira, a zatim kombinuje sa vodom i šećerom da bi se stvorio mošt. Zatim se dodaje kvasac da bi se pokrenula fermentacija, koja može trajati od nekoliko dana do nekoliko nedelja u zavisnosti od specifičnog voća i uslova fermentacije.

Tokom fermentacije, kvasac troši šećer iz šire i proizvodi alkohol i ugljen-dioksid. Posle završene fermentacije, vino obično odležava nekoliko meseci kako bi se omogućilo da se razviju ukusi i da vino sazri.

Voćna vina mogu se praviti od jedne vrste voća ili mešavine voća, a izbor voća može imati značajan uticaj na ukus i aromu vina. Na primer, vino od jagode je često laganog i voćnog, sa jarkom, osvežavajućom kiselinom, dok vino od kupine može biti punog tela i taninskog, sa zemljanim i začinskim notama.

Neka voćna vina su obogaćena dodatnim alkoholom kako bi se povećala njihova stabilnost i potencijal starenja. Fortifikacija uključuje dodavanje destilovanog žestokog pića, kao što je rakija ili votka, vinu tokom ili nakon fermentacije.

Voćna vina se često uživaju kao desertno vino ili kao osvežavajući napitak tokom letnjih meseci. Takođe se mogu koristiti u kuvanju ili kao osnova za koktele.

Sadržaj

Najpopularnija voćna vina

Najpopularnija voćna vina mogu varirati u zavisnosti od regiona i dostupnosti različitog voća. Međutim, neka od voćnih vina koja se najčešće prave i uživaju širom sveta uključuju:

Vino od jabuke: Poznato i kao tvrdi jabukovač, vino od jabuke je popularno voćno vino koje se pravi od fermentisanog soka od jabuke. Često se konzumira kao osvežavajući napitak tokom jesenjih meseci.

Vina od bobičastog voća: Vina napravljena od raznih vrsta bobičastog voća, kao što su jagoda, malina, borovnica i kupina, takođe su veoma popularna. Ova vina su tipično lagana i voćna, sa jarkom kiselinom i osvežavajućim završetkom.

Kako se pravi vino od kupina?

Vino od šljive: Napravljeno od fermentisanog soka od šljive, vino od šljive je popularno voćno vino u Japanu i drugim delovima Azije. Često se uživa kao desertno vino ili se služi uz obroke.

Vino od breskve: Vino od breskve je slatko i voćno vino koje se pravi od fermentisanog soka breskve. Često se uživa kao osvežavajući letnji napitak ili se koristi u koktelima.

Vino od višnje: Vina napravljena od višnje su obično punog tela i bogata, duboko crvene boje i blago kiselkastog ukusa. Često se odležavaju u hrastovim bačvama kako bi dodali složenost i dubinu profilu ukusa.

Vino od ananasa: Vino od ananasa je popularno voćno vino na Havajima i drugim tropskim regionima. Tipično je laganog i voćnog, slatkog i oštrog ukusa.

Ovo je samo nekoliko primera popularnih voćnih vina, ali postoje mnoge druge vrste voćnih vina koje su dostupne širom sveta.

 

voćna vina

Voćna vina i zdravlje

Dok se voćna vina piju zbog njihovog ukusa i arome, ona takođe mogu imati i  neke potencijalne zdravstvene koristi kada se konzumiraju u umerenim količinama kao deo uravnotežene ishrane. Evo nekoliko potencijalnih zdravstvenih koristi voćnih vina:

Sadržaj antioksidansa: Mnoga voća, uključujući i ono koje se koristi za pravljenje voćnih vina, bogato je antioksidansima koji mogu pomoći u zaštiti tela od oštećenja izazvanih štetnim slobodnim radikalima. Neke studije sugerišu da konzumiranje umerenih količina voćnog vina može pomoći u povećanju nivoa antioksidanata u telu.

Kardiovaskularno zdravlje: Umerena konzumacija alkohola je povezana sa smanjenim rizikom od kardiovaskularnih bolesti. Neke studije sugerišu da voćna vina mogu ponuditi slične kardiovaskularne koristi kao vina na bazi grožđa, verovatno zbog prisustva polifenola i drugih korisnih jedinjenja.

Podrška imunološkom sistemu: Voće koje se koristi u proizvodnji voćnog vina često je bogato vitaminom C i drugim hranljivim materijama koje jačaju imunitet. Iako je potrebno više istraživanja, neke studije sugerišu da umerena konzumacija alkohola takođe može imati koristi za imunološki sistem.

Zdravo za varenje: Neki plodovi koji se koriste u proizvodnji voćnog vina, kao što su jabuke, sadrže prebiotička vlakna koja mogu pomoći u promovisanju rasta zdravih crevnih bakterija. Ovo, zauzvrat, može pomoći u održavanju zdravlja probave.

Važno je napomenuti da su ove potencijalne zdravstvene koristi u velikoj meri povezane sa umerenom konzumacijom alkohola. Prekomerna konzumacija alkohola može imati negativne posledice po zdravlje, uključujući oštećenje jetre, povećan rizik od raka i povećan rizik od nesreća i povreda.

Recepet za voćno vino

Pravljenje voćnog vina je zabavan i koristan hobi koji vam omogućava da napravite ukusan napitak od svežeg voća. Evo osnovnih koraka za pravljenje voćnog vina:

  1. Izaberite svoje voće: Prvi korak u pravljenju voćnog vina je da odaberete voće koje želite da koristite. Možete koristiti jednu vrstu voća, kao što su jagode ili borovnice, ili kombinaciju voća. Važno je odabrati zrelo, visokokvalitetno voće kako biste osigurali najbolji ukus u vašem vinu.
  2. Pripremite voće: Dobro operite voće i uklonite sve stabljike, listove ili druge ostatke. Možda ćete takođe morati da izvadite koštice ili iseckate voće, u zavisnosti od vrste voća koju koristite.
  3. Napravite kljuk: Kljuk ili voćna kaša je samleveno voće ili ispasirano u zavisnosti od vrste voća. Tačan recept će zavisiti od vrste voća koju koristite i vaših ličnih preferencija.
  4. Izmerite parametre: Kada sameljete voće, najbolje je da izmerite količinu šećera i pH vrednost. Nemojte se odmah uplašiti od tih analiza jer ni malo nisu komplikovane i obe ih možete raditi samostalno. Merenje šećera uradite uz pomoć refraktometra, a pH vrednost uz pomoć pH metra. Ukoliko je potrebno korigovati parametre u smislu dodavanja šećera ili kiseline.
  5. Dodajte enzim: Da bi se najbolje razložili pektini koji su sastavni deo svakog voća, potrebno je da dodate enzime. Najbolju ponudu voćnih enzima imate ovde.
  6. Dodajte kvasac: Kada je kljuk pripremljen, vreme je da dodate kvasac. Najbolje je da koristite selekcionisane kvasce koje možete poručiti preko sajta svezavino.com.
  7. Fermentacija: Prebacite voćnu kašu u posudu za fermentaciju, kao što je posuda za fermentaciju ili kanta za fermentaciju, i pokrijte je poklopcem sa otvorom za izlaz CO2. Pustite da vino fermentira nekoliko dana do nekoliko nedelja, u zavisnosti od vrste voća i željenog profila ukusa.
  8. Pretočite vino: Kada je fermentacija završena, vreme je da se vino prebaci u čistu posudu i uklonite sav talog koji se složio na dnu posude. Ovaj proces je poznat kao pretakanje.
  9. Odležavanje i flaširanje vina: Nakon pretakanja, vino je spremno za odležavanje i flaširanje. Odležavajte vino na hladnom i tamnom mestu nekoliko meseci kako bi ukusi sazreli. Kada je vino spremno, , izbistrite ga, filtrirajte i flaširajte.
Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi