Cabernet franc

CABERNET FRANC

Cabernet franc je sorta grožđa koja potiče iz Francuske, na čijem se prostoru i najviše uzgaja. Cabernet frank je takođe predak mnogim drugim sortama grožđa iz oblasti Bordoa.

U Bordou u sedamnaestom veku, ukršta se sa, kako će se ispostaviti, svojim savršenim partnerom – sauvingon blancom, od čega nastaje nova sorta. Iz ovog spoja rodila se jedna od najrasprostranjenijih i najpriznatijih sorta grožđa – Cabernet sauvignon.

Iako se Cabernet franc najviše pominje baš u kontekstu svog doprinosa drugim sortama, svakako je loza koja poseduje veliku sopstvenu vrednost. O njegovom poreklu, izgledu i načinu uzgoja, pročitajte u daljem tekstu.

Cabernet franc – nastanak i rasprostranjenost

Iako je zasađen na teritoriji širom sveta, Cabernet franc je ipak ostavio svoje mesto porekla Bordo, kao jedno od najvažnijih regiona. Poreklo imena ovog starog grožđa nije poznato sa sigurnošću, ali veruje se da najverovatnije potiče od latinskog naziva za „crnu lozu Francuske“.

Po evidenciji iz 2016.  u Francuskoj se pod njegovim vinogradima, nalazi blizu 40.000 hektara.

Cabernet franc takođe uspeva u hladnijim klimama severne Italije, kao i Mađarske i drugih istočnoevropskih zemalja. U Americi, grožđe se može naći širom Kalifornije i Vašingtona. Iako je prvi put doneto u Ameriku 1872. godine, grožđe je bilo malo korišćeno u Kaliforniji sve dok nekoliko hektara nije zasađeno u dolini Napa sredinom 1960-ih. Kalifornija sada ima oko 2.000 hektara, uglavnom zasađenih od 1980. godine a preko polovine toga je u Napi.

U Italiji je zasađeno oko 6.000 hektara kaberne franka, i najviše se gaji u Toskani zbog toplijih temperatura koje mu daju najbolji ukus. Peti najveći na svetu proizvođač vina od ove sorte je Argentina.

Cabernet franc – izgled i botanički opis

Cabernet franc cveta i rano sazreva, što ga čini veoma pogodnim za vinogradarske regione sa kraćom vegetacijom. Odlikuje ga jak vegetativni čokot. List je srednje krupan, petodelan i sinusi su uglavnom više otvoreni nego zatvoreni. Odrasli petougaoni listovi su sa tri ili pet režnjeva, bočnih sinusa sa zupcima iznutra.

Lisna ploča je sjajna i slabo naborana, dok se donja strana lista prepoznaje po svetlo zelenoj boji sa paučinastim maljama.

cabernet franc

Grožđe Cabernet Franc raste u malim i srednjim grozdovima, dajući plodove sa prilično tankom kožicom. Grozdovi su čvršći od kaberne sovinjona zbog većeg semena bobica. Iako je sličan kaberne sovinjonu i merlou, uvek se može prepoznati  razlika po manjim, kompaktnim i uglavnom cilindričnim grozdovima. Masa samog grozda varira između 70 i 140 grama. Prinos grožđa iznosi od 9.000 do 14.000 po hektaru.

Kako sazreva relativno rano u sezoni rasta i to ga čini manje podložnim pretnji lošeg vremena kasnije tokom sezone, često se gaji kao dodatna sorta koja osigurava prinos.

Agrobiološka svojstva

Kaberne frank sazreva oko nedelju dana pre kaberne sovinjona. Sadržaj šećera u ovom grožđu iznosi  20 do 22% dok su kiseline na nivou od 6 do 9 grama po litru.

Sorta najbolje uspeva najbolje na dubokim, rastresitim i dovoljno krečnim zemljištima. U toplijim reonima gaji se na ravnim površinama,  a na predelima veće nadmorske visine, treba birati južnu stranu.

SAVET:

Kako postići najboji prinos sorte cabernet franc? Ovoj lozi najviše odgovara špalirski sistem gajenja, mada se takođe može uspešno gajiti na malim rastojanjima u obliku niskog stabla. Da bi se postigli maksimalni prinosi, potrebno je orezivati dugačko, na lukove od 10 do 12 okaca.

Otpornost na bolesti

Cabernet franc je sorta koja je srednje osetljiva na plamenjaču i pepelnicu. U otpornosti na sivu trulež pokazuje jaču izdržljivost.

Iako voli se gaji na prilično toplim mestima, ova vinova loza spada u red najotpornijih sorti što se tiče zimskih mrazeva. Izmrzava na temperaturama koje su u minusu 24 do 26 stepena celzijusa. Ovo objašnjava činjenicu da cabernet franc dobro odoleva i u hladnoj klimi Kanade, gde se često koristi za proizvodnju čuvenih ledenih vina.

Proizvodnja vina

Kao i kod bilo koje sorte grožđa, Cabernet Franc proizvodi vina različitih ukusa u zavisnosti od toga gde se uzgaja. U hladnijim klimatskim regionima, vina od kaberne franka imaju tendenciju da imaju drugačiji karakter u odnosu na toplije predele. Topliji regioni donose tamnije voćne i cvetne note.

cabernet franc

Tanini su uglavnom uvek niži od onih u kaberne sovinjonu, što daje vina svetlije boje. Obično se meša sa drugim grožđem u crnim vinima u stilu Bordoa, ali kaberne frank se takođe pravi kao jednosortno vino u nekim regionima.

Kaberne frank je dugo bio u senci većih i popularnijih sorti poslednjih nekoliko godina. Kako se vina drugačijeg stila vraćaju u popularnost, ova sorta sigurno obećava povratak na velika vrata.

Interesuje te proizvodnja vina? Pogledaj šta sve možeš naći u našoj online prodavnici klikom na link ispod.  

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi