Pinot noir

Pinot noir

Pinot Noir je veoma stara sorta grožđa i njegov najzanimljiviji opis glasi da ga  samo nekoliko generacija deli od divlje loze. Prvi pisani zapis o ovom grožđu, pod nazivom Pinot Noir, potiče iz davne 1375.godine.

Poreklo grožđa pinot noir

Pinot Noir je vrsta crnog grožđa koja potiče iz Francuske. To je jedno od najstarijih francuskih sorti grožđa, koje su pre više od jednog veka uzgajali monasi u Burgundiji. Istoričari smatraju da se opis ove sorte može naći u pisanim delima ranih rimskih autora, iz vremena pre nove ere. Naime, opis grožđa sa tankom kožicom, koji se nalazi u spisima, najviše liči na pinot noir.

Kako je nastalo ime Pinot noir

Kako je sve sa ovo sortom misteriozno i zanimljivo, takav je slučaj i sa njegovim nazivom. Postoje dve teorije u vezi sa imenom Pinot noir. Po prvoj, ovo ime je dobijeno po samom izgledu grožđa. Njegovi grozdovi oblikom podsećaju na šišarke, koje se na francuskom zovu pinot, a noar na istom jeziku označava crnu boju.

Iako crna šišarka sasvim dobro opisuje izgled pinot noara, postoji i druga teorija. Ona zagovara da je nastanak imena potekao od mesta u Francuskoj, provinciji Pinos (Pignols).

Sinonimi za pinot noir variraju od države do države, tako da ga možemo sresti pod različitim nazivima.  Blauer Burgunder (Austrija), Blauer Spatburgunder (Nemačka), Modri pinot (Slovenija), Pinot Nero (Italija), Burgundac crni (Srbija) i Rulandske modre (Češka, Slovačka).

Kako god je nazivali, činjenica je da je ovo jedna zaista posebna sorta, koja je obišla put duž cele planete. Naime, ako se na nekim prostorima i ne gaji, zasigurno se konzumiralo vino napravljeno od njega.

Pinot noir rasprostranjenost

Pinot Noir se uzgaja u mnogim zemljama širom sveta. Od 2016. Godine, Pinot noir je šesta sorta grožđa po broju sadnica na svetu.

Burgundija (Francuska) gotovo isključivo uzgaja Pinot Noar kao jedinu sortu grožđa za prozvodnju crnog vina. Iako Francuska definitivno prednjači u uzgoju i preradi ovog grožđa, u stopu je prate Nemačka i SAD koje su na drugom mestu.

Takođe se gaji  u nešto manjem obimu u Italiji, Moldaviji, Australiji, Novom Zelandu, Švajcarskoj, Južnoj Africi, Čileu i Argentini. Naši prostori su se takođe uvek mogli pohvaliti vinogradima ove sorte, te tako ni Balkan nije zaostajao u uživanju u čarima Pinot noara.

Pinot noir izgled

Sorta se odlikuje vegetativno srednje jakim čokotom. List je srednje krupan i okrugao, trodelan ili petodelan. Peteljkin sinus je u obliku slova U. List je sa prednje strane hrapav a sa naličja su jasno uočljivi četinasti nervi crvenkaste boje.

Grozd je sitan i zbijen, cilindrično konusnog oblika sa bobicama manje veličine. Masa grozda varira od 70 do 120 grama.

pinot noir
Otpornost na bolesti

Uzimajući sve u obzir, vinari moraju pažljivo pratiti svoje zasade. Čak i najiskusniji vinogradari mogu imati problema sa uzgojem ove sorte i neophodna im je primena nauke.

Samo grožđe ima tanku kožicu, što ga čini lakše podložnim bolestima. Prema plamenjači i pepelnici je srednje osetljiva. Ipak, siva plesan je nešto što može ozbiljno ugroziti ovu sortu, pogotovo za vreme kišnih perioda. Dobra strana je što je na izmrzavanje prilično imuna i podložna je mrazu tek na -22 do -26.

Agrobiološka svojstva pinot noir

Prema vremenu sazrevanja, ova sorta se svrstava pod ranu do srednje poznu. Spada u srednje prinosne sorte, čiji prinos varira od 8.000  do12.000 kg po hektaru. Odgovara joj uzgoj u obliku niskog stabla ali joj najviše odgovara špalirski sistem u obliku srednje ili srednje visoke kordunice.

Savet:

Što se orezivanja tiče, može se vršiti različito rezanje – kratko ili dugačko, ali najbolji rezultat daje rezanje na kratke lukove.  Za ovu namenu ne postoji bolji izbor od ovih makaza za orezivanje. 

Za optimalan rast vinovoj lozi Pinot Noar potrebno je zemljište koje je  prozračno, toplo i dobro drenirano. Ove loze su obično dobro ukorenjene u zemljištu sa visokim koncentracijama šljunka, krečnjaka ili gline. U pogledu klime, vinovoj lozi su potrebni topli, ne prevrući dani, puni sunca i oštrije hladne večeri.

Proizvodnja vina Pinot Noir

Ova specifična sorta grožđa, pod povoljnim uslovima, može da proizvede izuzetno kvalitetna crvena vina, kombinujući finoću, intenzitet i složenost aroma. Takođe, pogodno je za odležavanje.

U Francuskoj, ovo grožđe se masovno koristi za proizvodnju belih vina. To su namenska, bazna vina, koja  dalje služe za proizvodnju penušavog i popularnog šampanjca.

Koja je razlika između Cabernet Sauvignona i Pinot Noira

Cabernet Sauvignon i Pinot Noir su dve različite vrste grožđa. Pinot Noir je sorta tanke kožice koja proizvodi vina svetle boje i aromama crvenog voća (ribizla, malina).  Kaberne sovinjon je sorta koju odlikuje više tanina, tamnija nijansa i drugačija aroma. 

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi