Merenje alkohola u vinu – najprecizniji način

Vino, prefinjeno piće koje se proizvodi fermentacijom grožđa, često je neodvojivi deo naših života. Jedan od ključnih faktora koji utiče na karakter vina je sadržaj alkohola. Merenje alkohola u vinu je važan proces koji pomaže proizvođačima, degustatorima i potrošačima da razumeju svojstva vina i ocene njegovu kvalitetu. U ovom članku, istražićemo naučne činjenice i metode merenja alkohola u vinu.

Sadržaj

Kako se formira alkohol u vinu?

Pre nego što se pozabavimo merenjem alkohola, važno je razumeti kako se alkohol formira u vinu. Proces fermentacije, koji je odgovoran za pretvaranje šećera u alkohol, izvodi se pomoću kvasaca. Kvasci se hrane šećerima prisutnim u grožđu i pretvaraju ih u etanol, oslobađajući pri tom ugljen-dioksid kao nusproizvod. Količina alkohola u vinu zavisi od nivoa šećera u grožđu i dužine fermentacije.

Pročitajte kako da izračunate koliko će vaše vino imati alkohola

Različite metode merenja alkohola u vinu

Postoje različite metode merenja alkohola u vinu, a u nastavku ćemo istražiti neke od najčešćih.

  1. Refraktometrija: Refraktometar je instrument koji meri indeks loma svetlosti kada prolazi kroz tečnost. Ova metoda se zasniva na činjenici da indeks loma svetlosti varira sa sadržajem šećera i alkohola u vinu. Međutim, važno je napomenuti da refraktometrija ne pruža tačan rezultat kada je šećer već konvertovan u alkohol tokom fermentacije.

  2. Densitometrija: Densitometrija, takođe poznata kao specifična gravitacija, meri gustinu vinskog rastvora. Korišćenjem hidrometra, koji je staklena cev sa teškom glavom, može se izmeriti gustina tečnosti. Ova metoda se bazira na činjenici da se gustina menja sa sadržajem alkohola. Densitometrija se obično koristi zajedno sa refraktometrijom kako bi se dobili precizniji rezultati.

  3. Gasna hromatografija: Gasna hromatografija je tehnika koja se često koristi u laboratorijskim uslovima za merenje tačnog sadržaja alkohola u vinu. Ova metoda uključuje razdvajanje komponenata uzorka vina na osnovu njihovih različitih brzina migracije kroz kolonu gasne hromatografske mašine. Alkohol se identifikuje i kvantifikuje na osnovu vremena koje je potrebno da prođe kroz kolonu.

  4. Destilacija uz pomoć ebulioskopa je još jedna metoda koja se koristi za merenje alkohola u vinu. Ova tehnika se zasniva na principu različitih tačaka ključanja različitih komponenti u rastvoru, kao što su voda i alkohol. Destilacija se obavlja zagrevanjem uzorka vina u posebnom aparatu koji se naziva ebulioskop.

Izračunaj koliko će vaše vino imati alkohola!!!

Merenje alkohola u vinu - značaj

Merenje alkohola u vinu ima nekoliko važnih implikacija i koristi.

  1. Kvalitet i karakter vina: Sadržaj alkohola u velikoj meri utiče na ukus, aromu i teksturu vina. Merenje alkohola omogućava proizvođačima da održe konzistentnost kvaliteta vina i postignu željeni stil. Takođe, omogućava im da procene zrelost grožđa i odrede najbolje vreme za berbu.

  2. Etiketiranje i zakonski zahtevi: Mnoge zemlje imaju zakonske propise koji zahtevaju da se tačan sadržaj alkohola navede na etiketi vina. Merenje alkohola je ključno za pridržavanje ovih propisa i obezbeđivanje tačnih informacija potrošačima.

  3. Konzumacija i zdravlje: Sadržaj alkohola u vinu je od vitalnog značaja za potrošače koji žele da upravljaju svojom konzumacijom alkohola. Tačne informacije o sadržaju alkohola pomažu ljudima da donesu informisane odluke o tome koliko vina konzumiraju, posebno u kontekstu zdravlja.

Aparat za merenje alkohola u vinu

Ebulioskop po Maligandu: Princip i postupak merenja

Ebulioskop po Maligandu je jedna od metoda merenja alkohola u vinu. Ova metoda se zasniva na principu razlike između tačke ključanja vode i tačke ključanja alkohola. Merenje alkohola se vrši putem analize promene temperature tokom ključanja vina.

Princip merenja: Princip ebulioskopa po Maligandu se zasniva na činjenici da alkohol u vinu smanjuje tačku ključanja u odnosu na čistu vodu. Naime, tačka ključanja vode iznosi 100°C, dok tačka ključanja alkohola iznosi 78,4°C. Merenje se vrši upoređivanjem temperature ključanja vode i temperature ključanja vina.

Postupak merenja:

  1. Određivanje nulte tačke: Prvi korak je odrediti tačku ključanja vode, odnosno nultu tačku ebulioskopa. Za to je potrebno postaviti termometar u ebulioskop i podesiti pokretni lenjir tako da se „0“ poklopi sa nivoom žive u termometru. Nulta tačka se određuje jednom dnevno ili pre svake serije merenja.

  2. Zagrevanje vode: Nakon određivanja nulte tačke, kazančić se napuni vodom i zagreva. Voda se zagreva sve dok ne proključa, odnosno dok se živa u termometru ne umiri.

  3. Podešavanje lenjira: Nakon što voda proključa, živa u termometru se stabilizuje na određenoj temperaturi. Tada se pokretni lenjir pomeri kako bi se poklopila temperatura ključanja vina sa odgovarajućom vrednošću na nepokretnoj skali ebulioskopa.

  4. Zagrevanje vina: Nakon podešavanja lenjira, kazančić se isprazni od vode i ispere vinom koje će se meriti. Zatim se započinje zagrevanje vina pomoću lampice.

  5. Očitavanje rezultata: Kada vino proključa, temperatura ključanja se očitava na pokretnoj skali ebulioskopa. Ta temperatura se upoređuje sa odgovarajućom vrednošću na nepokretnoj skali. Ta vrednost označava procenat alkohola u vinu.

Važno je napomenuti da je za precizno merenje alkohola u vinu neophodno pravilno kalibrirati ebulioskop i voditi računa o pravilnom izvođenju postupka. Takođe, potrebno je uzeti u obzir moguće faktore koji mogu uticati na tačnost merenja, kao što su prisustvo šećera ili drugih supstanci koje mogu uticati na tačku ključanja.

Ebulioskop po Maligandu pruža korisne informacije o sadržaju alkohola u vinu i igra važnu ulogu u vinskoj industriji.

 

Saleronov ebulioskop: Princip i postupak merenja

Saleronov ebulioskop je još jedna metoda za merenje alkohola u vinu koja se zasniva na principu razlike između tačke ključanja vode i tačke ključanja alkohola. Ova metoda koristi specifične komponente koje omogućavaju precizno merenje alkohola u vinu.

Princip merenja: Princip merenja ebulioskopa po Saleronu takođe se bazira na razlici između tačke ključanja vode i tačke ključanja alkohola. Kazančić se zagreva dok voda ne proključa, odnosno dok se živa u termometru ne umiri. Zatim se voda prospe, a kazančić se ispere vinom koje se meri. Zagrevanjem vina, meri se temperatura ključanja, a zatim se na pokretnoj skali pronalazi ta temperatura i ustanovljava vrednost na nepokretnoj skali koja označava procenat alkohola u vinu.

Postupak merenja:

  1. Određivanje nulte tačke: Prvi korak je odrediti tačku ključanja vode, odnosno nultu tačku ebulioskopa. Kazančić se zagreva dok voda ne proključa, a živa u termometru se umiri na određenoj temperaturi. Ova temperatura predstavlja nultu tačku.

  2. Ispiranje kazančića: Nakon određivanja nulte tačke, kazančić se ispere vinom koje će se meriti. Ovo je važno kako bi se eliminisale eventualne nečistoće ili ostaci prethodnog merenja.

  3. Zagrevanje vina: Nakon ispiranja kazančića, kazančić se puni vinom koje se meri. Zagrevanje vina se obavlja postepeno, a temperatura se beleži putem termometra koji se nalazi na poklopcu kazančića.

  4. Očitavanje rezultata: Kada vino proključa, temperatura ključanja se očitava na pokretnoj skali ebulioskopa. Pronalazi se ta temperatura na nepokretnoj skali i vrednost koja se poklapa sa njom označava procenat alkohola u vinu.

Saleronov ebulioskop omogućava merenje alkohola u vinu putem tačke ključanja i upoređivanja temperatura. Preciznost merenja zavisi od pravilne kalibracije i pažljivog izvođenja postupka. Takođe, važno je uzeti u obzir moguće faktore koji mogu uticati na tačnost rezultata, poput prisustva šećera ili drugih supstanci u vinu koje mogu uticati na tačku ključanja.

Saleronov ebulioskop se često koristi u laboratorijskim uslovima i pruža relevantne informacije o sadržaju alkohola u vinu.

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi