Istarska malvazija: sve što treba da znate o proizvodnji i stilovima

Dobrodošli u svet istarske malvazije – jedne od najprepoznatljivijih sorti grožđa u Hrvatskoj. Sa dugom istorijom gajenja u Istri, ova sorta grožđa danas uživa popularnost među ljubiteljima vina širom sveta. U ovom tekstu, istražićemo različite stilove, načine uzgoja i proizvodnje vina od istarske malvazije, kao i njen jedinstveni karakter koji je čini tako privlačnom. Bez daljnjeg odlaganja, zaronimo u svet ove značajne sorte grožđa i otkrijmo zašto je toliko omiljena među vinoljupcima.

Sadržaj

Istarska malvazija - poreklo i istorija

Istorija istarske malvazije datira vekovima unazad, a veruje se da je grožđe poteklo iz Istarske regije u Hrvatskoj. Prvi pisani zapisi o malvaziji u Istri datiraju iz 14. veka, ali je verovatno da se grožđe gajilo u regionu mnogo pre toga.

Tokom vekova, istarska malvazija je igrala značajnu ulogu u kulturnom i ekonomskom razvoju regiona. Tokom perioda Venecijanske Republike, koji je trajao od 14. do 18. veka, malvazija je bila visoko cenjena i trgovana širom Mediterana. Vino je čak spomenuto u delima Vilijama Šekspira, koji ga je nazvao „vinom sunca“.

U 19. i 20. veku, istarska malvazija je i dalje bila važan deo vinske industrije regiona, ali je njen popularitet opao kako su druge sorte grožđa postale sve više uzgajane. Međutim, u poslednjih nekoliko decenija, ponovno je poraslo  interesovanje za istarsku malvaziju, s fokusom na proizvodnju visokokvalitetnih vina koja prikazuju jedinstveni terroir regiona.

Danas, istarska malvazija je jedna od najpoznatijih sorti grožđa u Hrvatskoj i uživa popularnost među ljubiteljima vina širom sveta. Njena istorija i kulturni značaj su je učinili važnim delom nasleđa regiona, a sprovode se napori za očuvanje njenog jedinstvenog karaktera i promovisanje kao zastavne sorte hrvatskog vina.

Grožđe istarska malvazija

Istarska malvazija je bela sorta grožđa koja ima velike, ovalne bobice sa srednje debelom kožicom. Bobice su zbijene u velike grozdove koji mogu biti različitih veličina, u zavisnosti od uslova uzgoja. Ova sorta grožđa ima visok nivo šećera i kiseline, što je ključno za dobijanje složenih i elegantnih vina.

Uzgajanje istarske malvazije zahteva pažljivu brigu i pažnju prema detaljima. Ova sorta grožđa preferira umereno toplo i suvo vreme, pa se najbolje uzgaja na južnim padinama, izloženim suncu. Međutim, važno je voditi računa o vlažnosti i kvalitetu zemljišta, jer su to ključni faktori koji utiču na rast i razvoj vinove loze.

Kalendar radova u vinogradu

Jedna od specifičnosti uzgoja istarske malvazije je da zahteva visoko orezivanje i pažljivo tretiranje tokom vegetacijske sezone. Vinogradari često koriste tehnike zelene rezidbe kako bi održali pravilan balans između lisne mase i grožđa, što doprinosi kvalitetu grožđa.

Istarska malvazija preferira rast u zemljištu koje je dobro drenirano, što znači da je sposobno da odvodi višak vode i sprečava stagnaciju vode u korenju. Takođe, ova sorta grožđa traži zemljište koje je bogato mineralima i hranljivim materijama, jer to pomaže u razvoju zdrave vinove loze i zrelog grožđa. U Istri, najbolje zemljište za uzgoj istarske malvazije su južne padine koje su izložene suncu, jer pružaju dovoljno toplote i svetlosti, što je ključno za dobar rast i razvoj grožđa.

Aromatski profil

Istarska malvazija je poznata po svojim karakterističnim aromama koje variraju u zavisnosti od stila vina i zemlje na kojoj se uzgaja. Međutim, neke od najčešćih aroma koje se mogu pronaći u vinima od istarske malvazije su:

  • Citrusne note: aromatične note limuna, limete i grejpfruta često se mogu osetiti u vinima od istarske malvazije, posebno u onima koje su fermetisane na hladno.

  • Voćne note: Osim citrusa, istarska malvazija može imati i arome drugih voćki poput kruške, breskve, zelene jabuke ili ananasa.

  • Biljne note: U vinima od istarske malvazije mogu se pronaći i note raznih biljaka i začina, poput ruzmarina, bosiljka, peršuna i korijandera.

  • Mineralnost: Vina od istarske malvazije često imaju mineralne note koje podsećaju na morsku so, šljunak i krečnjak.

  • Med i badem: Ove note se često mogu naći u zrelim i odležanim vinima od istarske malvazije.

Kombinacija ovih aroma može dati vinu slojevitost i kompleksnost, te pružiti jedinstveno iskustvo u degustaciji.

Punoća
Tanini
Kiselina
Alkohol
12,5 do 13,5%

Istarska malvazija stilovi vina

Istarska malvazija se može prerađivati u različite stilove vina, u zavisnosti od tehnika proizvodnje i preferencija proizvođača. U nastavku su opisani neki od najčešćih stilova vina od istarske malvazije:

  1. Suva istarska malvazija: Ovo je najčešći stil vina od istarske malvazije. Ova vina su suva, osvežavajuća i aromatična, sa naglašenim notama citrusa, zrelog voća i belog cveća. Suva istarska malvazija se često uparuje sa plodovima mora, salatama i laganim jelima od ribe.

  2. Polusuva istarska malvazija: Ovo vino se proizvodi kada se fermentacija grožđa prekine pre nego što se sav šećer pretvori u alkohol, tako da u vinu ostane određena količina nepretvorenog šećera. Polusuva istarska malvazija ima više tela i slasti od suve varijante, i često se uparuje sa srednje začinjenim jelima.

  3. Poluslatka istarska malvazija: Poluslatka istarska malvazija ima veću količinu nepretvorenog šećera u odnosu na polusuva vina, što daje vinu još veću slast. Ovo vino se obično uparuje sa začinjenijim jelima, poput azijske kuhinje.

  4. Slatka istarska malvazija: Slatka istarska malvazija se proizvodi kada se fermentacija grožđa prekine pre nego što se većina šećera pretvori u alkohol, tako da u vinu ostane velika količina nepretvorenog šećera. Ova vina su bogata, slatka i imaju intenzivne arome suvog grožđa i meda. Sladka istarska malvazija se obično uparuje sa desertima ili kao aperitiv nakon jela.

  5. Malvazija iz drveta: istarska malvazija često odležava u drvenim sudovima, poput hrastovih ili akacijevih bačvi. Odležavanje u drvenim sudovima može dati vinu dodatnu kompleksnost, arome i ukus, kao i omekšati tanine i poboljšati strukturu vina. Međutim, dužina odležavanja u drvenim sudovima zavisi od stila vina i preferencija proizvođača, te se neka vina odležavaju samo nekoliko meseci, dok se druga mogu držati u drvenim sudovima i do nekoliko godina.

istarska malvizija

Kako se pravi malvazija?

Način pravljenja vina od istarske malvazije može varirati u zavisnosti od stila vina koji se želi postići. Međutim, uobičajeni proces proizvodnje vina od istarske malvazije obično uključuje sledeće korake:

  1. Berba: Grožđe se bere u optimalno vreme kako bi se dobilo kvalitetno grožđe sa pravom količinom šećera, kiselina i aromatičnih jedinjenja.

  2. Muljanje: Nakon berbe, grožđe se mulja kako bi se oslobodio sok i povećala površina kontakta između soka i pokožice.

  3. Maceracija: Nakon muljanja, sok i pokožica se ostavljaju zajedno kako bi se izvukle arome, boja i tanini iz pokožice grožđa. Ova faza može biti kratka ili dugotrajna, u zavisnosti od željenog stila vina. Najbolji enzim za maceraciju

  4. Cedenje: Nakon maceracije, sok se odvaja od pokožice grožđa cediljkom ili presom.

  5. Fermentacija: Sok zatim fermentira u tankovima ili drvenim bačvama. Tokom ovog procesa, šećer u soku se pretvara u alkohol uz pomoć kvasca. Temperatura fermentacije se može kontrolisati kako bi se postigao optimalan balans arome i ukusa. Najbolji kvasac za malvaziju

  6. Odležavanje: Nakon fermentacije, vino se ostavlja da odleži u tankovima ili drvenim bačvama. Ova faza može trajati nekoliko meseci do nekoliko godina, u zavisnosti od stila vina i preferencija proizvođača.

  7. Bistrenje i stabilizacija: Bitni procesi u proizvodnji, kako bi se eliminisali proteini i ostale nestabilne materije koje mogu u boci kasnije da naprave problem

  8. Filtriranje i flaširanje: Nakon odležavanja, vino se filtrira kako bi se uklonili nečistoće i ostatak kvasca. Vino se zatim flašira i ostavlja da odleži u boci pre puštanja na tržište.

Svaki proizvođač ima svoje metode i tehnike u proizvodnji vina od istarske malvazije, tako da se proces proizvodnje može razlikovati u zavisnosti od vinarije. 

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi