Često smo se zapitali kakva je razlika između skupih i jeftinih vina. Zašto cena vina varira pa neka vina koštaju 2 eura, a neka se prodaju za čak 20 eura? Šta je to što pravi tu razliku i da li ima opravdanja za tolike razlike u ceni?

Pa hajde da probamo da objasnimo o čemu se tu radi.S
Sirovina pravi osnovnu razliku između skupih i jeftinih vina
Prva i osnovna stvar od koje svaka proizvodnja počinje, jeste sirovina. U našem slučaju to je grožđe i njegov kvalitet kao i mehanički sastav.

Kao što svi dobro znamo, postoji grožđe različitog kvaliteta u zavisnosti od prinosa na čokotu, načinu uzgoja u vinogradu, stepenu zaštite, podneblja, kvaliteta godine itd. Da bi Vam najbolje ilustrovali razlike u sirovini, poslužićemo se primerom vezanim za prinos u vinogradu.
U zavisnosti od sorte, načina uzgoja i klimatskih uslova, jedan čokot vinove loze može da rodi i preko 10 kg grožđa. Kod proizvodnje kvalitetnih vina, bitan je kvalitet, zato se na čokotu ostavlja samo 1-1,5 kg grožđa (ponekad i manje), dok se sav ostali rod odbacuje još u ranoj fazi. Dok kod jeftinih i manje kvalitetnih vina, ostavlja se mnogo više grožđa na rodu, tako da nam u startu sirovina pravi veliku razliku u ceni.

Zakonski je određeno da se za kvalitetna vina, količina grožđa po hektaru mora ograničiti na 6 – 8 tona.
Način prerade utiče na razliku u ceni vina
Kada se grožđe ubere i doveze u vinariju, nastupa proces primarne prerade, gde se grožđe prvo mulja i zatim odmah i presuje. Način presovanja nam pravi sledeću razliku u ceni.

Naime, za kvalitetna i skuplja vina, pritisci kojima se vrši presovanje su jako niski i nežni, kako bi se izvukao samo najkvalitetniji sok. Tako da randman (iskorišćenost) iznosi od 50 do 60 %. A na drugoj strani, kod manje kvalitetnih vina, pritisci su znatno jači i randmani iznose do 85%.
Različiti načini proizvodnje utiču na razliku između skupih i jeftinih vina
Daljim načinom proizvodnje se pravi joše veća razlika u ceni između skupih i jeftinih vina.

Jeftinija vina se obično prave u velikim serijama i za njih se koriste enološka sredstva koja su namenjena za masovnu proizvodnju, pa je znatno niža cena proizvodnje. Kod kvalitetnih vina se sve odvija u malim količinama, gde se koriste i kvalitetnija sredstva.
Vina sa nižom cenom, često ne odležavaju dugo u podrumu već brzo nalaze put tržišta, za razliku od skupljih vina koja provedu i po nekoliko godina u podrumu pre nego što stignu do potrošača. Tako da proizvođači kvalitetnih vina, imaju zarobljen kapital u tom vinu po nekoliko godina, dok ne krene da se vraća.

Kvalitetna crvena vina, odležavaju u novim drvenim sudovima od hrasta, koji su veoma skupi, tako da jako utiču na cenu. Dok manje kvalitetna i masovna vina, retko kad odležavaju u drvetu.
Primer: kvalitetno bure od francuskog hrasta, od 225 litara, košta oko 600 do 800 eura, tako da po litru vina već imamo trošak od 3-4 eura.
Ambalaža dosta utiče na cenu vina
Kao što se može i predpostaviti, velike su razlike u cenu i u samoj ambalaži i repromaterijalu. To se ponekad vidi golim okom, pa i sami možemo po kvalitetu ambalaže da odredimo cenu vina.

Iako to nije uvek slučaj, proizvođači skupljih vina se trude da svoj proizvod zapakuju u što kvalitetniju i skuplju bocu, stave najbolji čep i zalepe lepo dizajniranu etiketu.
Prestiž vinarije
Ime vinarije, tradicija, marketing su stavke koje moramo da pomenemo na kraju jer svakako prave na razlika u ceni između skupih i jeftinih vina, a nisu ništa drugačije nego u drugim industrijama. Taj slučaj imamo u svim delatnostima, pa smo i sami svesni da će mercedes uvek koštati više od ostalih automobila u toj klasi, kao i da je Boss odelo stvar prestiža i elegancije.

Koliko razlika u ceni baš utiče na kvalitet vina?
Rađena su mnoga istraživanja na temu da li su najskuplja vina, stvarno i najbolja.
Na mnogim degustacijama na slepo, gde su učestvovali prosečni poznavaoci vina, mnogo bolje su prolazila vina iz srednje i niže cenovne kategorije. Tako da se uvek treba voditi onom, da je najbolje i najvrednije ono što nama prija, pa makar to bilo i vino od 2 eura.
Pogledajte ovaj video klip, pa procenite i sami, kako prosečni potrošači procenjuju vino na slepoj degustaciji.