Polifenolna zrelost grožđa – kako je izmeriti i koristiti u planiranju berbe

Kada se govori o zrelosti grožđa, većina vinara najpre pomisli na sadržaj šećera, ukupne kiseline i pH vrednost – parametre koji određuju tehnološku zrelost. Ipak, za proizvodnju kvalitetnih crvenih vina, polifenolna zrelost igra jednako važnu, ako ne i presudnu ulogu. Ona se odnosi na stanje fenolnih jedinjenja – tanina i antocijana – u pokožici i semenima grožđa, i direktno utiče na boju, strukturu i stabilnost vina.

U ovom tekstu objasnićemo šta je polifenolna zrelost, kako se meri u praksi, zašto često ne prati šećernu zrelost i kako vinari mogu koristiti ove informacije za donošenje preciznijih odluka o berbi.

Šta je polifenolna zrelost?

Polifenolna zrelost označava stepen razvijenosti i ekstraktabilnosti fenolnih jedinjenja u grožđu u trenutku berbe. Ova jedinjenja, pre svega antocijani i tanini, koncentrišu se u pokožici i semenkama bobica i ključna su za:

  • boju vina (antocijani),

  • strukturu i taninsku teksturu (tanini),

  • potencijal za odležavanje.

Dok tehnološka zrelost označava balans između šećera i kiselina, polifenolna zrelost se fokusira na senzorni kvalitet tanina (da li su zreli, mekani, zeleni, gorki) i bojeni potencijal vina. U idealnim uslovima, ove dve zrelosti bi trebalo da se poklope – ali to se retko dešava.

Zašto polifenolna zrelost ne prati šećernu?

U uslovima klimatskih promena, sve je češće da grožđe akumulira visok sadržaj šećera vrlo rano, dok pokožice i semenke još nisu dostigle punu fenolnu zrelost. Ovo dovodi do:

  • previsokog alkohola u vinu,

  • agresivnih, nezrelih tanina,

  • nestabilne boje kod crvenih vina,

  • lošeg potencijala za odležavanje.

Takva vina zahtevaju korektivne tehnološke intervencije (dodavanje tanina, mikrooksigenacija, filtracija boje), što povećava troškove i smanjuje autentičnost proizvoda.

Zato je razumevanje i merenje polifenolne zrelosti ključno za preciznije odlučivanje o datumu berbe.

Kako se meri polifenolna zrelost?

Postoji nekoliko metoda za procenu polifenolne zrelosti, koje kombinuju hemijske analize, senzorne testove i praktične probe ekstrakcije. Evo najčešćih u primeni:


1. Fenolni indeks (TPI – Total Phenolic Index)

Meri se spektrofotometrijski pri 280 nm, na uzorku ekstrakta pokožica. Veća vrednost označava viši sadržaj ukupnih fenola.
Prednost: Brzo se meri u laboratoriji.
Mane: Ne razlikuje kvalitet tanina niti bojeni potencijal.


2. Antocijanski potencijal (A520 nm)

Analiza se fokusira na količinu ekstraktabilnih antocijana. Koristi se i za procenu maksimalnog bojenog intenziteta vina.
Napomena: Antocijani dostižu maksimum pre šećerne zrelosti – rana berba može značiti stabilniju boju, ali nezrele tanine.


3. Senzorna ocena pokožice i semenki

Jedna od najvažnijih metoda u praksi:

  • Pokožica: kada se lako odvaja, ima intenzivnu boju i blagu teksturu bez gorčine – znak je zrelosti.

  • Semenke: smeđe boje, krckave, bez oporosti i gorčine → znak zrelosti.

Zelene, gorke semenke su signal da tanini nisu sazreli.


4. Proba ekstrakcije u alkoholu

Jednostavna proba koju mogu primeniti i mali vinari:

  • Bobice se zgnječe i potope u 12–15% etanol na 24h.

  • Boja ekstrakta i oporost se upoređuju sa kontrolnim uzorcima.

Ova metoda pokazuje šta će fermentacija zaista ekstrahovati, jer simulira uslove alkoholne fermentacije.


5. Indeks zrelosti po Glories metodi

Metoda koju koriste mnogi istraživači i vinari u Francuskoj i Italiji. Kombinuje:

  • Potencijal ekstrakcije antocijana,

  • Taninske indekse,

  • Ekstraktabilnost fenola.

covek odredjuje polifenolnu zrelost uz pomoc refraktrometra

Kada je pravi trenutak za berbu?

Idealno je sačekati punu fenolnu zrelost, ali to često nije moguće zbog:

  • rizika od truljenja (posebno kod gustih grozdova),

  • visokih temperatura koje brzo dižu šećer i snižavaju kiselinu,

  • zahteva tržišta za lakšim vinima nižeg alkohola.

Zato vinari moraju da prave kompromis između:

Tehnološke zrelosti
Polifenolne zrelosti
Stila vina koji žele da proizvedu

refraktometar

Refraktometar

Najbolji odnos cene i kvaliteta na tržištu. Nabavite svoj refraktometar već danas

Saveti za praksu

Pratite zrelost svakih 2–3 dana 2–3 nedelje pre planirane berbe
Koristite kombinaciju analize i senzorne ocene – instrumenti ne vide oporost
Za crvena vina koja treba da odležavaju – čekajte fenolnu zrelost, čak i po cenu višeg alkohola
Za mlada vina – bolji balans daje se ranijom berbom s više svežine, ali birajte sorte sa manjim taninskim potencijalom

Facebook
Twitter
LinkedIn
Email

Povezani tekstovi